Sveti Otac je svoje želje, nade i tjeskobe znao formulirati molitvenim vapajima

U ponedjeljak, 9. lipnja na blagdan Marije Majke Crkve Bogoslovno sjemenište „Ivan Pavao II.“ svečanim misnim slavljem u dvorištu Sjemeništa proslavilo je kanonizaciju pape Ivana Pavla II. i pape Ivana XXIII. Misno slavlje predvodio je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

Zahvalni smo Božjoj Providnosti što je polovicom 20. stoljeća na Petrovu stolicu stigao starac Ivan XXIII. koji je 11. listopada 1962., uz poklik  ‘Nek se raduje Majka Crkva’, otvorio Drugi vatikanski koncil kojega je kasnije oživotvorio papa Ivan Pavao II., rekao je zadarski nadbiskup. Koncilske ideje sv. Ivan Pavao II. nosio je na svojim mnogobrojnim putovanjima, a njegovi vapaji za spasenjem i molitve bile su glasne. „I dok je ostavljao dojam poniznog, pobožnog i skromnog čovjeka, često ga se moglo čuti i vidjeti kako poput starozavjetnog proroka prekorava i osuđuje. Volio je prostore samoće, tišine i molitve, ali zapamtili smo ga kao Papu velikih i znakovitih nastupa i masovnih okupljanja.“ O eshatološkoj usmjerenosti govore Papine riječi o kraju drugog tisućljeća, o ‘došašću novog doba’, ‘o vremenu iščekivanja’, o ‘Crkvi koja s Marijom očekuje dolazak Duha Svetoga’ i njegove molitve često su bile popraćene molitvenim vapajima i povišenim glasom, rekao je nadbiskup Puljić.

Najjači vapaj izgovorio je u Limi 1985. godine kada je rekao da zemlja ne smije ostati bez Boga. Najpotresniji je bio onaj u domovini dobroga pape Ivana XXIII. kada se u Italiji  u travnju 1981. godine zahuktala kampanja za legalizaciju pobačaja. Tada papa Ivan Pavao II. vapije u ime Krista pobjednika u obranu života, podsjetio je predsjednik HBK. „Zaziva i dobrog  Ivana da bude uz ‘njegovu braću i sestre svjedokom života, radosti i nade’. Blijedim usnama i glasom koji treperi Wojtyila potresa savjest Talijana i pita: ‘Je li dopušteno oduzeti život čedu za koje je Krist prolio svoju krv?! Ako tom činu ubijanja u utrobi majke damo pravo građanstva, onda smo na rubu provalije s nesagledivim posljedicama.“

Najdirljiviji vapaj Papa je uputio 1994. godine kada je htio posjetiti opkoljeno Sarajevo, ali mu to nije bilo omogućeno. Tada iz Castel Gandolfa s pogledom prema BiH povišenim glasom govori: „S vama smo i bit ćemo sve više s vama!“ na kraju, vrlo znakovit vapaj uputio je 1982.  iz Santiago de Compostela razdijeljenoj Europi rekavši: Ja, Ivan Pavao II., biskup Rima i Papa sveopće Crkve, vičem tebi stara Europo:  ‘Vratiseksebi: Budiono štojesi! Otkrij svoje početke. Oživi svoje korijene. Oživi one istinske vrijednosti koje su te učinile slavnom, a tvoju prisutnost među drugim kontinentima dobrotvornom.’ Zadarski nadbiskup osobitu zahvalnost uputio je sv. Ivanu Pavlu II. za te njegove molitve za mir jer nakon njih je pao Berlinski zid koji je u to vrijeme bio nadgrobni spomenik ‘pokojnoj Europi’.

Sličan molitveni vapaj uputio je i papa Franjo u Svetoj Zemlji koji je rezultirao molitvenim susretom u Vatikanu izraelskog i palestinskog predsjednika Shimona Peresa i Mahmouda Abbasa te carigradskog patrijarha Bartolomeja.

Istinski se borio za ljudska i božanska prava, bio je ‘građanin svijeta’ što se osobito vidjelo na njegovom  pogrebu i nedavnoj kanonizaciji na koju su došli ljudi iz cijeloga svijeta. “Osobito smo mu zahvalni što je svoje želje, nade i tjeskobe znao formulirati molitvenim vapajima.”, zaključio je nadbiskup Puljić.

Okupljene vjernike pozdravili su generalni vikar Riječke nadbiskupije mons. Emil Svažić i rektor Bogoslovnog sjemeništa vlč. Sanjin Francetić, a nakon misnog slavlja u dvorištu Sjemeništa održan je prigodan kulturno-umjetnički program. Ovime je zaključen program “Rijeka za Papu” kojega su organizirali Riječka nadbiskupija, Akademsko katoličko društvo “Jeronim” i Bogoslovno sjemenište “Ivan Pavao II.”