Sedam godina skrbi za beskućnike
Kategorija:
Vijesti

Riječko Prihvatilište za beskućnike „Ruže sv. Franje“ misom i klanjanjem u Svetištu Majke Božje Trsatske obilježilo je u četvrtak, 27. ožujka sedmu godišnjicu postojanja.

„Beskućnici su posebno osjetljiva kategorija socijalno isključenih jer zbog nedostatka mogućnosti prijave prebivališta i potrebnih dokumenata ovise isključivo o pomoći vjerskih, humanitarnih i nevladinih udruga i organizacija i primorani su na neprekidnu borbu za ostvarivanje svojih elementarnih prava na području zdravstvene zaštite, obrazovanja, zapošljavanja, stambenog smještaja, prehrane i prijevoza.“, rekla je stručna suradnica Prihvatilišta, Daria Mlinarić.

U nastavku dodaje kako se zbog sve većeg broja beskućnika u Primorsko-goranskoj županiji u 2014. godini javila potreba za njihovim zbrinjavanjem i edukacijom, što konačno vodi do njihove potpune integracije u zajednicu kao ravnopravnih građana s riješenim pitanjem stanovanja i zaposlenja. Prihvatilište za beskućnike ”Ruže sv.Franje” osnovao je OFS, Mjesno bratstvo Trsat  27. ožujka 2007. godine u prostoru kojega je uz crkvu sv. Romualda i Svih Svetih ustupila Riječka nadbiskupija. „Skrbi se o siromašnima, psihički bolesnim odraslim osobama, stradalnicima iz Domovinskog rata, bivšim ovisnicima i zatvorenicima u statusu beskućnika. Projekt je važan jer osim smještaja i skrbi za beskućnike provodi i program resocijalizacije.“, rekla je Mlinarić. Dodaje kako se putem terapijskih zajednica, odgojno-edukacijskih radionica razvijaju talenti i radne navike korisnika što ih priprema i osposobljava za ponovnu integraciju u društvo.

Projektom se, prema riječima voditelja i volontera Prihvatilišta, želi senzibilizirati javnost o problemu siromaštva, te sve većem broju beskućnika u našoj zemlji kojima je potrebna podrška društva kako bi postali ravnopravni partneri u izgradnji zajednice. „Na projektu uz provoditelje radi veliki broj volontera koji prolaze edukaciju za rad s ovom marginaliziranom skupinom. U suradnji sa Probacijskim uredom u projekt su uključeni i okrivljenici koji svoju kaznu odrađuju kroz rad u Prihvatilištu. Osim toga, Prihvatilište pruža besplatni prihvat i skrb potrebitih, bez obzira na dob, spol, rasu i vjeroispovijest.“, istaknula je Mlinarić.

Govoreći o kriterijima za izbor direktnih korisnika, odnosno beskućnika kao socijalno isključenih osoba, isti se temelji na Zakonu o socijalnoj skrbi Republike Hrvatske koji kaže da je beskućnik ”osoba koja nema mjesto stanovanja niti sredstava kojima bi mogla namiriti potrebu stanovanja te je privremeno smještena u prihvatilištu, ili boravi na javnim ili drugim mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje”. Neizravni, odnosno indirektni korisnici usluga su obitelji spomenutih direktnih korisnika te siromašne osobe koje nisu u potrebi za smještajem, već za drugim oblikom socijalne podrške koju potražuju od prihvatilišta, poručila je dodajući kako u kategoriju direktnih korisnika spadaju i mnoge druge socijalno isključive osobe. „Iz dobivenih je podataka za 2013. godinu vidljivo da čak 26,2% korisnika prihvatilišta ima status hrvatskog branitelja. Njihov je broj svake godine u porastu. Također, prošle godine je 21,5% korisnika prihvatilišta do svoje punoljetnosti koristilo usluge ustanova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Tu su i mladi s rizičnim oblicima ponašanja, ovisnici, pripadnici nacionalnim manjina, nezaposleni, a u zadnje vrijeme sve više obitelj traže našu pomoć.“. Po završetku mise volonteri, bivši i sadašnji korisnici Prihvatilišta okupili su se na prigodnom druženju u Auli pape Ivana Pavla II. na Trsatu.

Skip to content