Proslava bi trebala biti povod na dublje promišljanje vjere

Riječki nadbiskup Ivan Devčić predvodio je u ponedjeljak, 5. svibnja svečano misno slavlje u crkvi sv. Lucije u Kostreni u povodu 300. obljetnice njezina posvećenja.

Visoka obljetnica prigoda je za proučavanje prošlosti Kostrene, njenih stanovnika, običaja i kulturne baštine, a osobito vjerske prošlosti mjesta i crkve slavljenice, rekao je nadbiskup mnogobrojnim vjernicima. „Upoznavati vlastitu prošlost višestruko je korisno. Tako bolje upoznajemo sebe, svoj kolektivni identitet i možemo uspješnije graditi ne samo sadašnjost nego i planirati budućnost.“

Govoreći o značenju riječi ‘crkva’ objasnio je njen višestruki značaj: crkva kao kršćanska zajednica i građevina u kojoj se ta zajednica okuplja na molitvu. Prvo značenje pojma dolazi od grčke riječi ‘ekklesia’ (= zajednica), a drugo od grčke riječi ‘kyriakon (=dom Gospodnji). Naša riječ ‘crkva’ vuče podrijetlo upravo od ove druge grčke riječi, ali u sebi sadrži i značenje prve. To znači da je naša crkva zajednica vjernika i ‘dom Gospodnji’ i neispravno je te pojmove odvajati, poručio je nadbiskup. Dodao je kako na tu vertikalnu dimenziju crkve ukazuju i zvonici koji svojom pojavnošću pozivaju čovjeka na uzdizanje duše i cijelog svog bića prema Bogu. Još je važnije ono što crkvu čini ‘iznutra’ svetom, a to su: svetohraništa u kojima je nazočan sam Krist, zatim i svete čini ili liturgija te sama vjernička zajednica. „Zbog toga se u crkvi treba ponašati na drugačiji način nego u drugim profanim prostorima. U njoj priliči držati tišinu, izbjegavati svaku i najmanju buku i rastresenost te iskazivati posebno poštovanje naklonom ili poklonom prema mjestu gdje su pohranjene posvećene hostije u kojima je na otajstven način prisutan Isus.“

Čestitajući visoki jubilej posvete crkve i 225. obljetnicu osnutka župe pozvao je vjernike da proslavi daju dublji smisao. Proslava bi trebala biti povod na dublje promišljanje vjere, ali i odnosa prema crkvi te životu župne zajednice. „U onoj mjeri u kojoj smo toga svjesni i u kojoj živimo u skladu s tom stvarnošću, bit ćemo znak Božje blizine svima koji Boga, svjesno ili nesvjesno, traže.“, zaključio je nadbiskup Devčić.

Crkvena povijest Kostrene, koja se pripadnošću bakarskoj župi nalazi na području nekadašnje Modruške biskupije, u 18. st. obilježena je dvjema godinama: godinom posvete crkve i godinom osnutka samostalne župe. Crkva sv. Lucije posvećena je 5. svibnja 1714. od senjsko-modruškoga biskupa Adama Rattkaya, dok je župu sv. Lucije 1789. godine uspostavio biskup Ivan Krstitelj Ježić. Najstariji pisani spomen o kostrenskoj crkvi sv. Lucije dolazi nam iz konca 15. stoljeća. Osim te, na prostoru Kostrene postoji i župa sv. Barbare, osnovane u 19. stoljeću. Crkva sv. Lucije proslavu visokog jubileja dočekala je u novom sjaju. Od 2011. Obnovljena je unutrašnjost u kojoj su izmijenjeni i ukrašeni vitrajama dotrajali prozori, sanirani zidovi i ugrađeno grijanje. Obnovljena je fasada i postavljeno je deset novih klupa, rekao je župnik Ivan Stošić dodajući kako je zadnja obnova bila 1989. godine, ali tada je napravljeno samo najnužnije. Dodao je kako je proslavi prethodio višemjesečni duhovni program s večernjim župnim katehezama, te znanstveni skupovi i kulturno-umjetnički programi.