Otvorena Godina obitelji

U katedrali sv. Vida u subotu, 14. lipnja otvorena je Godina obitelji i održan 1. Nadbiskupijski susret obitelji. Svečano misno slavlje predvodio je generalni vikar Riječke nadbiskupije mons. Emil Svažić dok je program susreta organizirao Ured za obitelj.

U prigodnoj propovijedi pročitana je poruka riječkog nadbiskupa Ivana Devčića koji je istaknuo da je otvaranje Godine obitelji priprema za proslavu 2. Nacionalnog susreta obitelji koji će se 15. travnja 2015. održati u Svetištu Majke Božje Trsatske. „Stvarni povod za Godinu obitelji jest briga za obitelj koja je sve više zanemarena i zbog toga u sve većoj krizi.“, stoji u poruci riječkog nadbiskupa.

Geslo Godine je „Obitelj – put Crkve i naroda“ koje je bilo i geslo sv. Ivana Pavla II. tijekom njegovog trećeg posjeta našoj zemlji. Riječi koje je tada Sveti Otac izgovorio na Delti, kao i poruke pape Benedikta XVI. sa zagrebačkog Hipodroma još uvijek su aktualne te je nadbiskup Devčić pozvao obitelji da ih iščitavaju i o njima promišljaju.

Iz gesla se iščitava da je obitelj ono za čim moramo težiti i što bi trebala biti Crkva. „Zajedništvo ljubavi i života, vjernosti i predanosti koje je svojstveno ili treba biti svojstveno obitelji, mora karakterizirati Crkvu u cjelini. Ako je obitelj put Crkve, onda je sama obitelj Crkva.“ Geslo potiče obitelji na otkrivanje i življenje crkvene dimenzije kršćanskog braka u kojemu se obitelji mole i Boga slave. „Neki vole reći da je kršćanska obitelj ‘Crkva među krovovima’, dakako ako je riječ o stvarnoj kršćanskoj obitelji, a ne samo po imenu. Neka u smislu gesla ‘Obitelj – put Crkve i naroda’ Crkva u Riječkoj nadbiskupiji postaje sve sličnija velikoj obitelji, a obitelji postaju sve više Crkve u malom.“, poručio je nadbiskup.

Govoreći o obitelji kao putu naroda, nadbiskup poručuje da se obiteljski odnosi trebaju prelijevati u čitav društveni život i prožimati ga. „Cijelo društvo treba težiti da postane velika obitelj. Ono to i jest, ali nerijetko smo povezani samo potrebama i nuždama.“, upozorava nadbiskup. Dodaje kako trebamo težiti za tim da solidarnost, supsidijarnost i društvena pravda postanu glavnim vezivnim tkivom društva i naroda, a ne samo interesi. Osim toga, narod sa zdravim i životu otvorenim obiteljima ne treba strahovati za svoju budućnost. „Društvo koje se ne zatvara egoistički u sadašnjost izabire i slijedi put obitelji zasnovane na braku kao zajednici utemeljenoj na ženidbi. Društvo koje privilegira obitelj izabire najefikasniji put za sprječavanje raznih društvenih devijacija kao i za rješavanje mnogih velikih društvenih problema.“

Govoreći o propovijedi pape Benedikta XVI. na Hipodromu u kojoj je ukazao na sekulariziranu Europu koja Boga gura na rub što pridonosi razjedinjenosti obitelji, te kako se ‘apsolutizira sloboda bez odgovornosti i, kao ideal, njeguje se individualno dobro preko potrošnje materijalnih dobara te površnih iskustava’, dok se istovremeno ljubav ‘svodi na sentimentalni osjećaj i zadovoljavanje nagonskih poriva bez nastojanja da se stvore trajne veze međusobne pripadnosti i bez otvorenosti životu’, nadbiskup je rekao da ipak postoji senzibilitet za istinske kršćanske vrijednosti. „Pretpostavka da će ekonomska neovisnost  žena smanjiti njezin interes za brak i obitelj nije se ostvarila, što znači da ideal nije pojedinačna egzistencija. Pokazalo se također da su stabilniji i trajni obiteljski i partnerski odnosi mnogima nedostižni ne zbog pomanjkanja želje, nego jer za to nemaju nutarnje snage ili im mobilnost i promjenjivost suvremenog društva ne omogućava ostvarenje tog ideala.“

Govoreći o odgoju djece, nadbiskup upozorava kako europske obitelji imaju manje djece zbog suvremenog shvaćanja i načina života. „Mnogima je nerođeni život vrijedan, ali u svom stavu nisu dosljedni. U odgoju stavljaju naglasak na one vrijednosti koje su važne za opstanak i uspjeh u suvremenom društvu što za posljednicu ima zanemarivanje, odnosno stavljanje u drugi plan religiozan odgoj.“ Nadbiskup ističe kako tu složenost bračne i obiteljske problematike moramo imati u vidu u Godini obitelji.

Po završetku misnoga slavlja u katedrali je održan prigodan program uz nastup dječjih zborova: DV Mima, DV Nazaret, Dv Zvjezdica mira, DV Zvončica i Zvona Viškova. Za ovu prigodu mladi župe sv. Antuna opata iz Drage izveli su skazanje o zaštitniku svoje župe, a uoči početka misnoga slavlja riječke obitelji predvodile su meditativnu obiteljsku krunicu. Liturgijsko pjevanje predvodio je Nadbiskupijski zbor.