Obilježena stosedamdeseta obljetnica župe Zlobin

U župnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Zlobinu u subotu 27. rujna misom i predstavljenjem knjige „Priče iz zlobinske starine“ obilježena je 170. obljetnica osnutka župe Zlobin u Bakarskom dekanatu. Misno slavlje predvodio je župnik Zlobina vlč. Miroslav Pergl, pjevao je župni zbor a predstavljanje knjige pjesmom je uzveličao zlobinski tamburaški orkestar „Žažara“, te solistica Andrea Hećimović koja je otpjevala Ave Mariu uz orguljsku pratnju Anđelka Dujmića. Predstavljanje knjige vodila je Gordana Kovačević.

„Priče iz zlobinske starine“ napisao je pravnik Radovan Tadej, Zlobinjar zaljubljenik u svoje rodno mjesto i njegovu povijest. Knjigu su predstavili autor Tadej; Milorad Sirotić, također sa Zlobina koji je autor fotografija; Gordana Fumić, koja je napisala predgovor u knjizi i Franjo Butorac, urednik knjige.

U knjizi je povijest Zlobina ispričana kroz četrdeset priča koje su pisane akribički i s navedenim izvorima a ipak omogućavaju lepršavost i čitkost pa to nije klasično povijesno štivo nego kombinacija znanstveno-povijesnog rada i beletrističkog uradka koji je razumljiv i zanimljiv prosječnom čitatelju a može poslužiti i povjesničarima.

Podaci u knjizi sabirani su po župnim maticama, župnim spomenicama, državnim arhivima, povijesnim knjigama. Priče obuhvaćaju i povijest okolnih mjesta, a utkane su u europsku i svjetsku povijest. Radovan Tadej iscrpno piše o prvim naznakama ljudskih naselja na zlobinskom području koji seže u prve godine 15. st. pa do punog procvata mjesta, njegovog vjerskog i društvenog života, „borbe“ za dobivanje samostalne župe, gradnju prve kapele Sv. Ivana Krstitelja 1826. god i potom, na njezinom mjestu, današnje istoimene crkve; prve „škole za nuždu“, prvih učitelja i učenika, njihovih predmeta i ocjena. U knjizi iščitavamo o životu Zlobinjara u raznim društvenim i političkim prilikama. Tu je popis svih zlobinskih župnika, učitelja, piše o osnivanju tamburaškog društva, pjevačkih zborova, o iseljavanju Zlobinjara u Panoniju , Ugarsku, Ameriku, koliko ih je i koji su poginuli u dva svjetska rata.

Knjiga obiluje kopijama dokumenata, pisama, u njoj su prepisci župnih matica, a najstarija je iz 1773. god. Autor je zabilježio i značajnija događanja pronađena u župnoj spomenici. Opisan je tragičan događaj 9. kolovoza 1897. god. kada je grom udario u crkvu, ubio jednog vjernika, nekolikmo ranio i učinio veliku materijalnu štetu. Taj dan Zlobinjari obilježavaju svake godine tzv. „klečanjem“.

Fotografije u knjizi djelo su Milorada Sirotića. Prikazuju Zlobin kakav je danas, te je knjiga neobičan spoj staroga i novoga i stoga jedinstven primjer u izdavanju tekstova ovakve vrste, jer su obično povijesni tekstovi popraćeni slikama iz određenog razdoblja. Umjetnička vrijednost fotografija daje upečatljiv doprinos ovom izuzetnom djelu Radovana Tadeja koji Zlobinjarima nije mogao dati veći dar povodom velike obljetnice župe. Njegova ljubav prema rodnom mjestu, istraživački duh, strpljivost i umijeće pisanja rezultirali su „Pričama iz zlobinske starine“ knjigom koja je ,kako je rekao u izlaganju Franjo Butorac, spomenik mjestu i ljudima koji u njemu žive.

Tiskanje knjige financijsku su pomogli župa Zlobin, Općina Fužine, privatna poduzeća i dobrotvori iz Zlobina i prijatelji Zlobina, dok će novac od prodaje biti za kupnju kipa Gospe Žalosne za istoimenu kapelicu koja je sagrađena 1855. god. kada je mjestom harala kolera. (G.F.)