Marijino uznesenje na nebo učvršćuje i nas u nadi da ćemo uskrsnuti
Kategorija:
Vijesti

„Danas slavimo svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Tu je istinu papa Pio XII. službeno proglasio 1950., što znači da je od tada obvezujuća za svakog katoličkog vjernika.“, rekao je riječki nadbiskup Ivan Devčić u perivoju Svetišta Majke Božje Trsatske predvodeći u petak, 15. kolovoza svečano misno slavlje u povodu proslave Velike Gospe.

Tijekom cijeloga dana tisuće vjernika hodočastilo je ovo drevno marijansko svetište koje je jaka kiša okupala neposredno prije početka središnjeg misnog slavlja. Nadbiskup je vjernike podsjetio kako je blagdan Velike Gospe zadnja istina i vjera koja je službeno proglašena dogmom čime je završen dug put vjerničkog poniranja i udubljivanja u otajstvo Marijina života i značenje njezine uloge u povijesti našeg spasenja. Nepunih sto godina ranije, 1854. godine, proglašena je dogma o Marijinom bezgrešnom začeću. Tako se dvije najmlađe crkvene dogme odnose na Mariju, jedna na početak, druga na kraj njezina života, rekao je nadbiskup Devčić.

Čovjek je oduvijek težio nebu kao Božjem prebivalištu i u Svetom pismu često nailazimo na molitve i vapaje prema nebu upućene Bogu. „Posebno dirljive vapaje prema nebu gdje Bog prebiva, nailazimo u psalmima. Starozavjetni molitelj zna da Bog gleda s neba, gdje je njegovo prestolje, da odande sudi i kažnjava, ali pomaže i oprašta, što molitelja ohrabruje da zavapi: ‘Bože, nagni svoja nebesa i siđi.’ (Ps 144,5)’“ Pozadinu dirljivih molitvi sačinjava svijest da je nebo gdje Bog prebiva, grijehom zatvoreno, rekao je u nastavku nadbiskup. „To znači da je čovjek od Boga koji ga je stvorio i kojega njegovo srce u svemu traži, definitivno odvojen i udaljen, zbog čega mu je nakon smrti mjesto u podzemlju, a ne u nebu gdje Bog prebiva. To je najdublji uzrok ljudskih strahova i tjeskoba, ali i trajan poticaj za uporno obraćanje Bogu u nadi da će se smilovati i nebo ponovo otvoriti.“

Govoreći o onima koji su smatrali da im molitva neće pomoći i da sami se mogu spasiti i stići u nebo, istaknuo je da čovjek sa svim svojim znanstvenim, tehničkim, kulturnim i drugim dostignućima ne može sam sebe spasiti. „On sam ne može otvoriti nebo koje si je jednom svojim grijehom zatvorio.“ Isus je odgovor na čovjekove vapaje, poručio je nadbiskup. Podsjetio je da se nebo otvorilo kod Isusova rođenja te krštenja kada je na njega sišao Duh Sveti i čuo se glas nebeskog Oca: ‘Ti si Sin moj, Ljubljeni! U tebi mi sva milina!’ (Lk 3, 21-22)

„To znači da se otvorilo ne samo nebo, gdje Bog prebiva, nego se i sam Bog otvorio i u Isusu razotkrio kao Otac, Sin i Duh Sveti, tj. kao jedan Bog u trima božanskim osobama. Na taj način čovjeku je otvorena mogućnost ulaska ne samo tamo gdje Bog prebiva nego i u najdublje tajne Božjega bića.“

Stoga nam je po Isusu otvoreno nebo i pristup u njega, rekao je riječki nadbiskup. Dodao je kako je s njime naša ljudska narav, združena s njegovom božanskom osobom, već ušla u nebo. U njemu nam je dano više nego što smo tražili i očekivali, poručio je propovjednik.

Marija, kao Isusova majka, najuže je povezana sa spasiteljskim dijelom svoga Sina te njeno uznesenje na nebo učvršćuje i nas u nadi da ćemo uskrsnuti i postati dionici te slave, zaključio je nadbiskup Devčić.

Po završetku misnoga slavlja nadbiskup je vjernike pozvao da 30. kolovoza hodočaste u Udbinu u Crkvu hrvatskih mučenika, koju su svojim milodarima gradili i vjernici Riječke nadbiskupije. Bit će to zadnje misno slavlje koje će kao biskup predvoditi mons. dr. Mile Bogović prije odlaska u zasluženu mirovinu. Također, pozvao je vjernike da se odazovu apelu pape Franje i mole za kršćane u Iraku i drugim zemljama u kojima su ugroženi,  te podsjetio na II. Nacionalni susret katoličkih obitelji koji će se u Svetištu Majke Božje Trsatske održati 19. travnja 2015. 

Skip to content