Hrvatski mučenici i žrtve iz vremena komunističke vladavine
Kategorija:
Vijesti

U Nadbiskupskom domu u Rijeci u ponedjeljak, 17. veljače predstavljen je zbornik „Hrvatski mučenici i žrtve iz vremena komunističke vladavine“ i Projekt popisa žrtava. O temi su govorili gospićko-senjski biskup i predsjednik Komisije HBK za hrvatski martirologij mons. dr. Mile Bogović,  članica Komisije HBK za hrvatski martirologij s. Veronika Popić, nadbiskupijski povjerenik za hrvatski  martirologij vlč. Vjekoslav Kovač, a u glazbenom dijelu nastupio je Komorni zbor Schola Cantorum Rijeka.

Nije svaka žrtva mučenik

Sve do 1991. godine o žrtvama komunističkog režima nije se govorilo osim u kontekstu stradanja od fašista i ustaša, rekao je biskup Bogović dodajući kako na taj način žrtve nisu bile izjednačene. „Cilj nam je da sve žrtve imaju jednak status jer sve su to djeca Božja i svaki je čovjek dostojan poštovanja, osobito jer je među tim žrtvama bilo puno onih koji su mučenički okončali svoj život. Kao Crkva dužni smo voditi brigu o tim ljudima.“ Predsjednik Komisije podsjetio je na činjenicu da je prva Crkva bilježila svaku mučeničku žrtvu i spominjala se svih čime se stvarala mreža mučenika. „To je bila snaga Crkve!“, rekao je dodajući da nije svaka žrtva mučenik. Mučenik u toj patnji pokazuje svoju ljubav prema Isusu i ljudima.

Kao primjer biskup je na promociji pročitao pismo pok. Ive Katalinića za koje se nije znalo do 1991. godine, a u kojemu ni u posljednjim  trenucima Katalinićeva života, kada je supruzi napisao pismo, nema tragova mržnje prema mučiteljima, niti se spominju krivci za njegovu smrt, nego brige i ljubavi prema bližnjima. Pismo je iz straha bilo skriveno godinama što nije rijedak slučaj među obiteljima žrtava i mučenika iz vremena komunističkog režima.

Iskorak u otkrivanju povijesti

Sadržajni prikaz Zbornika kao i kontekst njegova nastanka dala je s. Veronika Popić koja je istaknula kako se njime obrađuje represija prema Katoličkoj crkvi i čovjeku.  Djelo obrađuje jedno od najmračnijih razdoblja hrvatske i svjetske povijesti,  govori o vremenu od svibnja 1945. do konca osamdesetih godina 20. st. „Tami ovog predugog razdoblja njegovoj strahovladi doprinijele su represivne mjere vlasti: val uhićenja i likvidacija pojedinaca i skupina, ne slučajno već planirano uklanjanje ideoloških protivnika po kratkom postupku montiranim procesima, prijekim sudovima i likvidacijama bez suda.“ 

Zbornik ne obrađuje samo represiju prema ljudima, nego i prema djelatnosti Katoličke crkve, ali su u prvi plan stavljeni ljudski gubici, rekla je Popić. Djelo, a s njime i rad Komisije, doprinosi razotkrivanju povijesne istine, dugogodišnjeg razdoblja jednostrane ideologije i prisilne šutnje, a na području žrtvoslovlja i namjerno prešućivanje i zamagljivanje podrijetla i strukture žrtava i stradalih čime se olakšalo manipulaciji ljudskim gubicima, poručila je članica Komisije. Apostrofirajući biskupa Bogovića, Popić je kazala kako ovo djelo daje doprinos spašavanju povijesti. „Ono predstavlja, uz ostale inicijative, još jedan snažan iskorak prema rješavanju historiografskih prijepora hrvatske povijesti druge polovice 20. stoljeća, kojih je neizostavan dio Katolička crkva.“

Rad Komisije, prema njenom mišljenju, doprinosi prekidu ‘rata brojkama’ (kvantiteti stradalih), ali još više usmjeren je isticanju kvalitete jednog ljudskog stradanja. „Osloboditi straha, opraštanjem osloboditi za život. Tome će, sigurna sam doprinijeti ovaj Zbornik.“ Preko 260 tisuća osoba je popisano, no ti  podaci trebaju se temeljito provjeriti, istaknuto je na promociji. Do sada je bilo pokušaja popisa žrtava Drugog svjetskog rata i poraća, ali nijedan nije doveden do kraja i Hrvatska država je 1991. osnovala Komisiju koja je radila do 1999., no aktualna vlast ju je dokinula, rekao je vlč. Vjekoslav Kovač.

Potrebno je verificirati žrtvoslov prema matičnim knjigama, no tu se Riječka nadbiskupija nalazi u problemima jer su iste nakon II. sv. rata zaplijenjene i više ne postoje, rekao je nadbiskupijski povjerenik za hrvatski martirologij dodavši kako je u radu nužno kloniti se politizacije i pridržavati kriterija znanstvenog rada: rada u arhivama te bilježenja usmenih svjedočanstava. Dodaje i da je zadaća Crkve popisati sve ubijene katolike, a takva podjela ima i Papinu širinu koja obuhvaća sve koji su pali kao žrtve za pravdu, istinu, čovjekoljublje, domoljublje, a osobito ističe žrtve iz vjere i za vjeru – mučenike. „Blaženi Alojzije Stepinac uskoro će biti proglašen svetim, pa možemo biti ponosni što kao Crkva predstavljamo Zbornik, podupiremo rad Komisije i na taj način aktivno sudjelujemo u otkrivanju pravih veličina i i uzora u našem narodu.”, zaključio je vlč. Kovač. 

Zbornik je objavljen u izdanju Komisija Hrvatske biskupske konferencije  i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatski martirologij i sadrži radove s međunarodno skupa održanog u Zagrebu 24. i 25. travnja 2012. godine.

Skip to content