Predsjednik Josipović: Papom Franjom su fascinirani svi, i vjernici i oni koji to nisu


U Velikom tjednu intervju s Predsjednikom Republike. Ukratko smo dotaknuli situaciju u zemlji, ali smo progovorili i o vjerskim pitanjima

Predsjednik Josipović: Papom Franjom su fascinirani svi, i vjernici i oni koji to nisu.

Kroz hrvatsku povijest Crkva je uvijek imala veliki i važni utjecaj na očuvanje nacionalnog identiteta. Crkva je imala veliki značaj i za vrijeme Domovinskog rata, a ima ga i danas u ovim kriznim vremenima.

– Predsjedniče, hvala vam što ste pristali razgovarati za nove medije Riječke nadbiskupije.

Uistinu mi je to zadovoljstvo.

– Situacija u zemlji?

Svi vidimo da je situacija jako teška. Iz dužničke krize građana ne može zaista izaći ako ljudi ne dobiju posao, ako se gospodarstvo ne razvije i ako ne otvorimo nova radna mjesta. Ali ono što možemo i moramo učiniti kao socijalna država jest da pomognemo onima koji su posrnuli pod teretom ekonomske krize, koji su  došli u osobnu dužničku krizu. To neće biti poruka ne plaćajte račune, ali trebamo vidjeti kako možemo svi zajedno pomoći ljudima koji su u krizi. Oko borbe oko siromaštva, onog najtežeg, mi moramo dobiti neki nacionalni konsenzus. I Vlada, ali i oporbene stranke. Vrijeme je da se pokaže socijalna strana naše države. Držim kako bi banke trebale solidarno sudjelovati u ublažavanju nevolja prezaduženih građana kojima je sve teže vraćati mnoge kredite.

– Neke eko udruge drže kako se naši prirodni resursi ne čuvaju dovoljno, pri tom mislim prvenstveno na vodu.

Voda je sasvim sigurno strateški resurs. Kako ćemo se brinuti o vodi, o tome postoje različita razmišljanja, ali ono što je bitno moramo biti sigurni da će taj resurs ostati na raspolaganju cijeloj državi i cijelom narodu. Ona se može eksploatirati, ali se kao resurs ne smije otuđiti.

– Zadnjih dana svjedoci smo porasta govora netolerancije,  kako vi gledate na navedeno?

Diskriminacija ljudi, vrijeđanje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi, posebno nasilje je nešto što je neprihvatljivo i što je izvan ustavnog poretka, rekao bih i morala i općeljudskosti. Upravo zato osuđujem sve takve događaje. Sasvim je jasno da takva ponašanja nisu dio političke kulture i tradicije koju želimo braniti i čuvati.

– Što trebamo napraviti da bi ovakve stvari poput javnog izražavanja netolerancije, fizičkog nasilja nad različitima i ubuduće spriječili?

Uvijek je najlakše reći “treba kazniti”, naravno koga treba kazniti po zakonu o tome će sudovi, ali puno važnije je djelovati preventivno, graditi uporno i bez zadrške kulturu razumijevanja i tolerancije, kulturu demokracije u kojoj se politički i drugi prijepori rješavaju civiliziranim razgovorom i u kojoj razumijemo svog susjeda koji je druge vjere ili nacije i zapravo jednu kulturu nenasilja, nenasilja verbalnog, nenasilja fizičkog. I zato su odgovorni svi na javnoj sceni, ne samo političari, nego i mediji. Mediji nažalost nekada daju prostor nekima koji taj prostor ne bi trebali imati. Odgovorni  su i svi drugi javni djelatnici, kulturni djelatnici, učitelji, profesori, crkva, jednom riječju tu je odgovornost cijelog društva, ali naravno  primarno onih koji imaju moć, a to je politika.

– Predsjedniče, Katolička crkva je dobila novog Papu. Papu Franju koji je po mnogo toga prvi papa, prvi papa izvan Europe, prvi papa Latinske Amerike, prvi papa isusovac… Imali ste se prilike susresti s Papom, vaš komentar.

Najprije bih htio reći nešto o toj tezi kako je riječ o iznenađenju. Znate da se o tome pisalo kao da je izbor ovog pape iznenađenje. Pitali su novinari jednog visokog dužnosnika u Vatikanu kako se dogodilo to da nakon što su mediji predviđali nekoliko različitih kandidata da je izabran netko koga u medijima nisu apostrofirali kao mogućeg papu onda je on duhovito odgovorio: “Duh sveti ne čita novine”. Dakle, napravljen je izbor koji smo vidjeli. Očito je da su vjernici diljem svijeta oduševljeni ovim izborom pape Franje i mislim da su svi, i vjernici i oni koji to nisu fascinirani skromnošću novog pape Franje. Mislim da dolazi vrijeme jedne povećane socijalne senzibilnosti Katoličke crkve i to je jako dobro. Inače, sama ceremonija je bila zapravo vrlo skromna i zapravo simpatična. Svi su se tako dobro osjećali, to se vidjelo. Poslane su jako dobre poruke, ja sam siguran da će i novi Papa, kao što su to bili i njegovi prethodnici – biti prijatelj Hrvatske.

– Smatrate li da će novi potezi pape Franje imati vrlo skoro  utjecaja i na Katoličku crkvu u Hrvatskoj?

Sasvim sam siguran da će Papa imati utjecaja na zajednicu katolika u našoj zemlji, pa i na one koji to nisu. Ustvari, to je i priroda papinstva.  Potaknut će vjernike na življenje vrijednosti koje Papa ističe.

– Koja je uloga Crkve u našem društvu?

Crkva je zajednica ljudi koji vjeruju u skladu s katoličkom doktrinom. Kroz povijest se Crkva pokazala kao izniman društveni faktor velikog značaja. Ta uloga se nešto mijenjala tijekom dugačke povijesti , ovisno o vremenu, o prostoru, o trenutku, o tradiciji. Kroz hrvatsku povijest Crkva je uvijek imala veliki i važni utjecaj na očuvanje nacionalnog identiteta. Crkva je imala veliki značaj i za vrijeme Domovinskog rata, a ima ga i danas u ovim kriznim vremenima. Naravno i kod nas postoje prijepori o tome do koje mjere, granice se Crkva treba involvirati u društvo, u politiku i neke javne istupe. Za mene u demokratskom društvu svatko ima prostor koji želi. Tu postoji trenutak da ako se prostor krivo obuhvati  onda se i pozicija mijenja, sasvim sigurno to me vrlo često mediji pitaju: ima li Crkva pravo sudjelovati u raspravama političke prirode? Držim kako Crkva ima to pravo, to čine i mnoge druge organizacije i udruge nevladinog sektora. Ali, tada to može i promijeniti poziciju Crkve, kada uđete u rasprave o dnevnoj politici tada postanete ravnopravni subjekt dnevne politike sa svim dobrim i lošim stranama koje takva pozicija nosi. Dakle, odabir Crkve je na koji način će se društveno angažirati. No, državne institucije moraju ostati neovisne i one su te koje na kraju odlučuju neovisno o bilo kojoj drugoj instituciji. 

– Predsjedniče, nalazimo se u Velikom tjednu.

Uskrs je najveći kršćanski blagdan. Koristim priliku da evo u Velikom tjednu unaprijed vjernicima čestitam Uskrs i da svima nama zaželim da u miru, razumijevanju i međusobnoj suradnji gradimo naše živote i naše zajedničko društvo.

 

Razgovor vodio: Marin Miletić

 

 

Skip to content