Opcija za siromašne

Susret volontera Caritasa

„Pomagati nije samo čin dobre volje nego vjernička dužnost svakog kršćanina“ rako je ravnatelj Caritasa Riječke nadbiskupije mons. Nikola Uravić na početku susreta volontera župnih Caritasa 7. prosinca u prostorijama nadbiskupijskog Caritasa u Rijeci. Posvijestiti vjernicima izvor i smisao njihova karitativnog poslanja i ohrabriti ih za daljnje djelovanje bili su ciljevi ovog susreta koji je okupio pedesetak volontera zaduženih za Caritas u svojim župama.

Nakon molitvenog uvoda dr. Josip Grbac, profesor moralne teologije, govorio je o temi: „Opcija za siromašne – evanđelje na djelu“.

Dr. Grbac je objasnio da opcija za siromašne proizlazi iz vjere u Krista i nadilazi socijalni nauk Crkve, ona se temelji na ljubavi, a ne samo na solidarnosti. „Jedan od razloga zašto Crkva kasni u zauzimanju socijalnih stavova je taj što se do sada u socijalnom nauku Crkve isticala solidarnost umjesto ljubavi prema bližnjemu. Ali pojam solidarnost ne govori dovoljno. Potrebno je govoriti o ljubavi jer ona nadilazi razum. Razum postavlja minimum okvira za djelovanje, ali samo ljubav može biti ta koja potiče na djelovanje.“ Grbac je objasnio i što označava pojam siromaštva, tko su ti siromašni koji trebaju pomoć. „Na osnovu novozavjetnog govora o blaženstvima, kada Isus spominje siromašne duhom, bilo je raznih interpretacija siromaštva. Neki su tumačili da se to odnosi samo na duhovno siromaštvo, ali Isusov govor ne isključuje i materijalno siromaštvo. Dakle, siromaštvo nije samo duhovno niti samo materijalno. Najbolju definiciju siromaštva dao je Pavao VI. – siromah je onaj na kojega se ne računa.“

U suzbijanju siromaštva, materijalnog i duhovnog, dr. Grbac je istaknuo važnost odgoja za vrijednosti. Pogotovo se to odnosi na prilike Crkve u Hrvatskoj koja nema velikih financijskih mogućnosti nego se mora ograničiti na djelovanje na savjest društva. „Institucionalizacija ne može zamijeniti osobni angažman. Stoga je cilj Crkve odgojiti što više ljudi koji će djelovati iz ljubavi prema siromašnima.“ U karitativnom djelovanju važan je i volontarijat, kojega u Hrvatskoj, prema pokazateljima, ima vrlo malo. Građani se u humanitarne aktivnosti uključuju sporadično, od prilike do prilike, malo ih je koji to čine kontinuirano. „Na Crkvi je da uputi apel na savjest svakog pojedinca,“ rekao je dr. Grbac.

Volonteri župnih Caritasa u raspravi su iskazali želju da pokušaju učiniti još više, u okvirima svojih mogućnosti, kako bi pomoć Caritasa došla do što više ljudi. Iznijeli su pozitivne primjere organizacije karitativne pomoći u župama, modele kako podijeliti zaduženja i odgovornosti kako bi se veći krug ljudi uključio u pomoć potrebnim obiteljima. Na kraju susreta volonteri su u svoje župe ponijeli 2000 blagdanskih paketa koje je pripremio nadbiskupijski Caritas i koje će podijeliti najpotrebnijim obiteljima.

Ravnatelj nadbiskupijskog Caritasa podsjetio je na djelatnosti središnje nadbiskupijske karitativne ustanove koja godišnje pomogne gotovo 1000 obitelji. Pomoć Caritasa uključuje podjelu hrane, odjeće, ogrjeva, namještaja, ortopedskih i medicinskih pomagala, plaćanje režija ili drugih troškova, kumstva na daljinu. Pored toga pod okriljem Caritasa i Riječke nadbiskupije djeluju i 4 ustanove, od kojih svaka godišnje primi i pomogne stotinjak osoba: Kuća utočišta sestara Milosrdnica, Prihvatilište za beskućnike Ruže sv. Franje, Dom sv. Ane za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja i hospicij Marija Kozulić.