Ojačati svijest suodgovornosti među vjernicima

Nadbiskupijsko pastoralno vijeće

Vijećnici pastoralnog vijeća Riječke nadbiskupije održali su redovitu sjednicu 16. ožujka u Nadbiskupskom domu u Rijeci. Na osnovu komentara i prijedloga vijećnika koji su tajništvu dostavljeni uoči sjednice, tajnik vijeća Marijan Benković održao je kratko predavanje o krsnom svećeništvu koje pripada svim vjernicima krštenjem. Vijećnici su u svojim promišljanjima i pitanjima tražili na koje načine vjernici mogu sudjelovati u pastoralu i kako na to potaknuti druge. Izlaganje o krsnom svećeništvu željelo im je ojačati svijest suodgovornosti za Crkvu.

 

Krsno svećeništvo izvire iz Isusovog i živi se u zajedništvu Crkve. Različito je od ministerijalnog, koje se prima sakramentom svetog reda, pa je zbog toga zadaća svećenika pomoći vjernicima da ostvare svoje krsno poslanje, rekao je riječki nadbiskup Ivan Devčić. „Poslanje nam je svima zajedničko po krsnom svećeništvu, a svećenici imaju još i tu dodatnu zadaću. Dakako da zbog ljudskih slabosti uvijek postoje nedostatci u svjedočenju s obje strane. Ali moramo promišljati što učiniti da bi i jedno i drugo svećeništvo bilo življe i vjerodostojnije“, potaknuo je nadbiskup.

Tajnik Benković objasnio je vijećnicima karakteristike krsnog svećeništva i načne ostvarivanja. Ukazao je i na probleme unutar Crkve koji nastaju upravo kada vjernici ne žive svoje krsno svećeništvo. „Naši vjernici laici trebali bi si posvijestiti da se dar vjere živi, kako u nastojanju za osobnim posvećenjem u svijetu, tako i u nastojanju da svjedočanski očituju svoju pripadnost Crkvi, zajednici krštenika. U našem je društvu svima poznat problem, tj. srazmjer onih koji su evidentirani kao kršćani katolici i onih koji svoje kršćanstvo umiju svjedočki očitovati, npr. u zalaganju za kršćanske stavove i vrjednote u svim sferama društva.“

Benković je primijetio da problem leži u tome što mnogi kršćani nemaju dovoljan osjećaj pripadnosti zajednici kršćana, Crkvi. Istaknuo je da bi obnavljanje svijesti o svećeničkome dostojanstvu svih krštenika svoje prvo mjesto očitovanja trebalo naći u liturgiji. „Većina naših kršćana oblikuje liturgijsku zajednicu samo time što su nazočni na liturgiji. Ovdje je riječ o pukoj nazočnosti s nedovoljnom integriranošću. Zbog ovoga proizlazi i nemoć svjedočenja vjere u društvu. Ukoliko želimo da se stvari poprave, treba ih mijenjati. Ovdje je pitanje želimo li promjene. Želimo li da se stvari mijenjaju? Ako želimo promjene, tj. obnovu društvene svijesti krštenika vratimo se na najsnažniji izvor, a to je liturgija Crkve i življenje zajedništva u liturgiji.“

Brojni interventi vijećnika pokazali su da vjernici zaista traže načine kako bi poboljšali situaciju u Crkvi i društvu. Iznijeli su probleme koji se pojavljuju u praksi, ali i svijetle primjere. Podsjetili su na rašireno razmišljanje da bi predstavnici Crkve trebali biti glasniji u socijalnim pitanjima, ali članovi vijeća koji vode karitativne ustanove posvjedočili da se mnogo toga već čini. Biskupski vikar za pastoral Matija Matičić moderirao je susretom te podsjetio na događanja u nadbiskupijskom pastoralu od početka Godine vjere.