Magisterij iz liturgike

Piotr Modrzejewski obranio magistarsku radnju

Ekonom Riječke nadbiskupije, svećenik i liturgičar, Piotr Modrzejewski 25. ožujka obranio je magistarsku radnju iz liturgike na Teološkom fakultetu u Ljubljani. Radnju naslovljenu „Kriteriji i prosudba uspješnosti uređenja liturgijskog prostora pri adaptaciji crkvi na području Riječke nadbiskupije“ mr. Modrzejewski je pisao pod mentorstvom izvanrednog profesora dr. Slavka Kranjca.

 U komisiji za obranu magisterija sjedili su dekan fakulteta dr. Christian Gostečnik te predavači dr. Petar Kvaternik i dr. Leon Debevc. Modrzejewski je radnju pisao u kontekstu liturgijske obnove II. vatikanskog koncila koji je potaknuo brojne adaptacije starih crkvi. Nažalost, većina njih nije bila popraćena dubljim studijem načina uvođenja koncilskih principa u zadani povijesni prostor starih primorskih crkvi te mnoge od tih adaptacija nose znamen provizornosti i slučajnosti.

Uvod u magistarski rad ukazuje na složenost problema adaptacije liturgijskog prostora koji mora uzimati u obzir praktičnu realizaciju principa antropološke, liturgijske-teološke i arhitektonske naravi te također voditi brigu o postojećem prostoru koji podliježe adaptaciji. Radnja se bavi analizom crkvi na području Riječke nadbiskupije i strukturirana je u četiri poglavlja. Prvo poglavlje bavi se individualizacijom načela uređenja liturgijskog prostora. U drugom poglavlju na temelju pregleda crkvi na području Riječke nadbiskupije istaknute su njihove važnije karakteristike s obzirom na adaptacije liturgijskog prostora. Treće poglavlje ističe praktične probleme koje je moguće susresti prilikom adaptacije liturgijskog prostora i implementacije ranije iznesenih načela u prostor postojećih crkvi te nastoji odgovoriti na pitanje: koja su moguća rješenja organizacije prostora i smještaja pojedinih liturgijskih žarišta u postojećim crkvama. Na kraju se donosi sistematični prikaz postignutih rezultata.

U četvrtom poglavlju radnja se osvrće na izvedene adaptacije liturgijskog prostora, a završetak ističe i sintetizira postignute rezultate te skreće pažnju na neriješene probleme pojedinih adaptacija, njihove moguće uzroke i perspektive koje otvara sistematičan pristup problema adaptacije liturgijskog prostora u postojećim crkvama. „Liturgijska obnova Koncila bez sumnje je najopsežnija, najkompletnija i najznačajnija u povijesti Crkve. Adaptacija prostora koji bi bogatstvo te obnove dozvolio živjeti u cijelosti nije lagan zadatak, kako smo to mogli vidjeti. Ipak pažljiv i sistematski pristup tom problemu omogućava da se i u postojećim crkvama postigne zadovoljavajuće efekte i ostvari adekvatan prostor za liturgijsko slavlje u duhu II. vatikanskog koncila“, rekao je mr. Modrzejewski u zaključku.

Odgovarajući na pitanja komisije istaknuo je da svetost liturgijskom prostoru ne daju materijalni sadržaji nego on postaje svet ako je mjesto susreta čovjeka i zajednice s Bogom. Uređenje prostora i umjetničko oblikovanje služi samo kao pomoć da se to dogodi. Pod arhitektonskim vidom naveo je primjer uređenja riječke katedrale sv. Vida u kojoj je oltar približen narodu pa u kružnom prostoru katedrale čini cjelinu s okupljenom zajednicom vjernika.