Kulturna tribina – Znanost i stvaranje novih vrijednosti

 

Dekan Filozofskog fakulteta u Rijeci dr. Predrag Šustar 26. veljače bio je gost Kulturne tribine Teologije u Rijeci. U Nadbiskupskom domu Šustar je govorio o odnosu suvremene znanosti i vrjednota analizirajući pokušaje redefinicije vrjednota koji se događa u društvu. Osnovno pitanje koje danas treba postaviti je, mogu li dostignuća empiričkih znanosti ponuditi neke nove vrjednote suvremenom čovjeku, odnosno promijeniti ili prevrednovati stare.

 

Šustar smatra da pri tome treba biti vrlo oprezan, jer neke od postojećih vrjednota u temeljima su suvremenog čovjeka i društva. „Osobno zastupam prudencijalni pristup, što nije konzervativni, ali smatram da, ako uopće treba preispitivati tradicionalne vrijednosti, to treba činiti vrlo oprezno.“ Dok s jedne strane vrjednote, odnosno filozofija, sociologija ili potrebe društva, mogu utjecati na razvoj ili barem smjer razvoja znanosti, sama empirička znanost ne može stvarati nove vrjednote.

Govorio je i o odnosu vrjednota unutar znanosti dajući pregled razvoja znanstvene metode i definicije. Tradicionalno shvaćena znanost bila bi lišena vrjednota ograničujući se na puko objašnjavanje pojava. Temelje takve moderne znanosti postavio je Francis Bacon u 16. stoljeću. Njegovu je ideju zaokružio je Isaac Newton postavivši postulat da se znanost ne upušta u suvišna objašnjavanja odnosno ne ulazi u metafiziku. „Danas je tradicionalno shvaćanje ipak prevladano. Očito je da i u samoj znanosti postoje vrjednote“, rekao je dr. Šustar. Vrjednote je podijelio u dvije skupine, a to su epistemičke, kao istina i objektivnost te ne-epistemičke odnosno društvene i moralne. „Znanstvenici su u biti konzervativni, uvijek se drže postojećih teorija dok se ne dokaže suprotno. Svaka znanstvena teorija u praksi nailazi na pojedinačne probleme, ali ostaje važeća dok se ne pojavi neka prihvatljivija alternativa. Znanost je po definiciji otvorena promjenama, ali značajnije promjene u empiričkoj znanosti su rijetke. Za takve promjene nisu dostatni empirički dokazi nego je potreban i konsenzus drugih društvenih skupina. U tome ulogu imaju i filozofi i predstavnici humanističkih znanosti“, objasnio je Šustar.