Povjerenstvo za crkvena kulturna dobra
Kategorija:
Kulturna dobra

Voditelj: dr. Marko Medved

U Bogu ljepota nije neki naknadni atribut, već ona izvire iz njegove slave koja čini Božju stvarnost: «Tvoja je, Gospodine, veličina, sila, slava, sjaj i veličanstvo» (1 Ljet 29,11). Kada se Crkva koristi umjetnošću u vršenju svoje misije, onda to ne čini iz estetskih razloga, nego jer ona proizlazi iz same naravi objave i utjelovljenja. Svojom brigom za kulturna dobra Crkva želi suvremenom čovjeku pomoći da zadobije iskustvo Boga kao onoga koji u sebi sadrži sve ono što je Dobro, Lijepo i Istinito.

U skladu s Pastoralnim planom i programom Riječke nadbiskupije za 2013.-2014. ovo povjerenstvo želi svoje djelovanje usmjeriti k ukazivanju na činjenicu da je upravo vjera bila nadahnuće u nastanku velike baštine naših crkvenih kulturnih dobara. Umjetnicima, arhitektima, glazbenicima njihovo je umjetničko djelo plod potrage za Bogom, izraz susreta s Bogom, a drugim članovima kršćanske zajednice pokazuje veliko duhovno bogatstvo koje čovjeku dolazi ukoliko se kroz vjeru susretne s Bogom. U pastoralnome smislu cilj kojemu povjerenstvo teži jest senzibiliziranje Naroda Božjega za crkvena kulturna dobra. Kristovi vjernici trebaju biti upoznati s načinom korištenja kulturnih dobara Crkve zbog njihove važnosti kao memorije kako bi se crkvena baština prenijela novim generacijama, kako bi se uočio duhovni sadržaj tih dobara i kako bi on bio naviješten drugima. Crkvena kulturna dobra su u službi vjernika: oni su nastali kao izraz kulta i istodobno potiču vjernika da ovdje i sada aktivno sudjeluje u liturgiji. Njihov cilj je i katehetski jer se kroz ikonografiju u osjetilnom svijetu izražava ono što Bog objavljuje čovjeku. Kroz kulturu vjernik, otkrivajući kršćansko nadahnuće umjetnika, učvršćuje svoju vjeru jer postaje svjestan da ga kršćanska vjera ujedinjuje s autorom umjetničkog djela bez obzira na vremensku i prostornu razliku koja ih razdvaja. Treba probuditi u vjernicima osjećaj za lijepo i za sveto poštivajući lokalne običaje, sve u cilju da suvremeni čovjek „nadiđe uske i ograničavajuće okvire konačnoga kako bi dopro do beskonačnoga“. Crkvena kulturna dobra usmjerena su vrlo često upravo na vjeru koja izvire i živi u liturgiji pa se u tome i na području crkvenih kulturnih dobara mogu primijeniti riječi Benedikta XVI. koji sazivajući Godinu vjere kaže kako želi da „ova godina pobudi u svim vjernicima nadahnuće da ispovijedaju vjeru u punini i s obnovljenim uvjerenjem, s pouzdanjem i nadom, […] dobra prigoda za intenzivnije slavljenje vjere u liturgiji.“

Povjerenstvo za crkvena kulturna dobra ima za cilj praćenje opće problematike vezane uz čuvanje, valorizaciju i korištenje kulturnih dobara Crkve težeći njihovom pastoralnom usmjerenju. Glavni pravci djelovanja proizlaze iz dokumenata Svete Stolice prije svega Papinskog vijeća za kulturu.

U suradnji s drugim uredima i povjerenstvima Nadbiskupije te s institucijama društva, povjerenstvo želi promicati skrb o kulturnim dobrima Crkve na način da savjetuje, kooordinira, promiče i kontrolira sve ono što se tiče vrednovanja i uporabe kulturnih dobara s osobitom pažnjom prema onoj umjetnosti koja je vezana uz liturgijske svrhe.

Želi se potaknuti razne oblike pastorala vezane uz kulturna dobra (povijesni, arheološki, umjetnički, arhivski interes), muzeje, knjižnice, itd. Povjerenstvo želi osmisliti načine vrednovanja crkvenih kulturnih dobara u smislu evangelizacije i katehizacije imajući u vidu pastoral mladih, pastoral turista, itd. Povjerenstvo želi pripomoći u odabiru i ocjeni onih dobara, pokretnih ili nepokretnih, koje treba restaurirati, uljepšati ili pribaviti nove.

Povjerenstvo za crkvena kulturna dobra u pastoralnoj godini 2013./2014. želi uspostaviti komunikaciju sa župama s obzirom na stanje crkvenih kulturnih dobara, arhiva, urudžbenih zapisnika, matičnih knjiga, blagajničkih zapisnika, popis misnih zaklada, matičnih knjiga, knjižnica, župskih spomenica, znanstvene bibliografije o župi, podataka o starijim vrijednim knjigama, popis vrijednih umjetničkih i spomeničkih predmeta, crkvene građevine i njihovo stanje. To je postupak koji traži vrijeme i osobe stoga je to samo prvi korak u smislu opservacije stanja na terenu kako bi se mogao uobličiti dugoročniji plan i djelovanje u budućnosti.

Želi se uspostaviti suradnja s povjerenstvima i uredima za crkvena kulturna dobra drugih hrvatskih dijeceza prije svega s Uredom za crkvena kulturna dobra zagrebačke nadbiskupije.

Posebnu brigu Povjerenstvo daje arhivskoj baštini. Nastavlja se sređivanje Arhiva Riječke nadbiskupije.

Povjerenstvo želi u suradnji s drugim društvenim i crkvenim ustanovama potaknuti i osmisliti način obilježavanja 700 godina od uspostave augustinskog samostana u Rijeci (1315.-2015.) kako bi se proučila povijest te redovničke zajednice koja je usko vezana za srednjovjekovni život našega grada, i dala je velik doprinos razvoju zajednice u vjerskom, kulturnom i obrazovnom smislu.

Osnutak dijecezanskog muzeja uvršten je 2013. godine u strategiju kulturnog razvitka Grada Rijeke. Povjerenstvo želi djelovati u smjeru poticanja na osnutak Dijecezanskoga muzeja Riječke nadbiskupije.

Skip to content